Profesor Didier Raoult, direktor IHU Méditerranée Infection, analizira najnovije studije o cijepljenju protiv Covida. Cjepivo je daleko od dokazane učinkovitosti o pitanju sprječavanja cirkulacije virusa, rekao je.
KOJI SU NAJNOVIJI PODACI O CIJEPLJENJU?
Počinjemo dobivati podatke. Postoji vrlo zanimljiv znanstveni rad koji se pojavilo i koji na vrlo pošten način u Engleskoj analizira učinkovitost cjepiva AstraZeneca protiv engleskog soja, koji najviše cirkulira i koji u našoj zemlji predstavlja 85 do 90 % slučajeva. Ova studija pokazuje da cjepivo AstraZeneca djeluje slabije nego što se očekivalo.
Nije ni čudo: uzimajući samo u obzir protein koji je bio protein virusa tamo u ožujku / travnju 2020., kako bi stvorili cjepivo s tim proteinom umjesto s cijelim virusom, šansa da se mutacija dogodi s tim proteina koji je otporan na cjepivo, je prilično visoka.
Ako uzmete cijeli virus, možda je koncentracija manja, ali postoji vjerojatnost da će ostati neki imunitet. Međutim, s odabranim izborom, imunitet je vrlo slab jer se temelji na vrlo malo aminokiselina. Čini se da je za simptomatske i dokumentirane oblike, stupanj zaštite u najboljem slučaju reda oko 70 %, a kada govorimo o ljudima koji su nositelji ili nemaju prijavljene simptome, tada je stopa zaštite izuzetno niska.
Na južnoafrički i brazilski soj djeluje izuzetno loše. Sad si postavljamo pitanje: što s tim radimo u praksi da bismo savjetovali ljude? Dakle, ponavljam: trenutno cjepivo nije obvezno, medicinski radnici su ti koji moraju razgovarati sa svojim pacijentima kako bi im rekli: Savjetujem vam ili ne savjetujem da se trenutno cijepite.
Najvažnije je naravno raditi uobičajeno, tj. koja je ravnoteža između rizika i koristi?
Kad vam ljudi kažu da nema rizika, to nije istina. Počinjemo upoznavati rizike ovog cjepiva. Stvarno postoje opasni rizici od alergije zbog spoja koji koristimo, polietilen glikola, kod ljudi koji imaju anafilaktički šok koji može biti fatalan i kod ljudi koji imaju tromboze. Dakle, brojeve koje imamo treba utvrditi kako bismo znali koliko ljudi su žrtve potencijalno smrtnih nesreća. Je li 1 na 100 000 ili 1 na 10 000? To su stvari koje moramo znati, a to je rizik koji preuzimate s cjepivom.
Kakav sada rizik preuzimate kad niste cijepljeni?
Pa, to je mješavina između udjela zaraženih i udjela zaraženih osoba s teškim oblikom. Dakle, kako bi se izbjegli teški oblici, ovo cjepivo je vjerojatno od interesa. Moramo dati ljudima mogućnost izbora da razmišljaju. Nakon što pređete 75 ili 80 godina, tada je naravno značajan broj oboljelih osoba kojima prijeti smrt. Smrtnost starijih od 85 godina preko je 20 %, tako da je korist kojoj se možemo nadati u razdoblju kada virus cirkulira za osobe starije od 80 godina vrlo dobra.
I ako se, u ovo veliko vrijeme terora u kojem živimo, ljudi uvjeravaju da se moraju cijepiti, oni ipak moraju biti cijepljeni. Ima više negativnih strana nego što kažu. Postoji rad koji je upravo izašao u časopisu Nature i pokazuje da postoji 70 % nuspojava kod cjepiva Pfizer. To nikada nismo vidjeli s cjepivom: to je dva do tri puta više od cjepiva protiv gripe. Postoje i neki smrtonosni učinci. Vrijedi li riskirati? Svakako kada ste dio populacije u riziku, ali, kad ste dio populacije bez rizika, možete si postaviti reći “to je stvar osobnog izbora”.
Ovdje govorite o rizičnoj dobiti na pojedinačnoj razini. Je li na razini zajednice zanimljivo cijepiti se kako ne bismo zarazili druge?”
Do sada je na AstraZeneci odrađen samo jedan rad. Ti nam podaci ne dopuštaju da kažemo da ćemo cjepivom kontrolirati cirkulaciju virusa u Engleskoj. Kada bi se netko cijepio, došlo bi do smanjenja ozbiljnosti infekcija. Što se tiče smanjenja cirkulacije virusa, ono što ovaj rad pokazuje ne uvjerava me. Cilj ovog cjepiva je toliko uzak da će biti vrlo lako vidjeti nove inačice koje će se oduprijeti antitijelima koje generira ovo cjepivo. Dakle, opet, cjepivo nije čarobni štapić kojem smo se nadali kako bismo spriječili ovaj virus i njegove inačice da cirkuliraju.
Mislim da se moramo vratiti ideji što je bolest. Svakako moramo razviti bolničke krevete u ovoj zemlji kako bismo se suočili s činjenicom da moramo napraviti hiper oksigenaciju i imati nadzor kako bismo nadzirali ljude, a s druge strane moramo učinkovito raditi s pacijentima koji umiru ili odlaze na intenzivnu njegu. Morate imati vrlo aktivnu i vrlo učinkovitu ciljanu zdravstevenu politiku, jer morate paziti da ne dajete obećanja mjesečno ili šetomjesečno, jer vjerodostojnost jednih i drugih postupno slabi. Moramo zadržati vjerodostojnost kod stanovništva ako želimo biti u mogućnosti imati učinkovito javno-zdravstvo.
Cjelokupnu intervenciju profesora Didiera Raoulta možete pronaći na Youtube kanalu IHU Méditerranée-Infection
V
11
ОдговориИзбриши